Sunčev sustav

Planeti Sunčevog sustava



Merkur | Venera | Zemlja | Mars | Jupiter | Saturn | Uran | Neptun | Pluton*



Merkur


Gledajući od Sunca, Merkur je prvi planet u Sunčevom sustavu. Poznat je još iz antičkog doba. Imao je dva imena, ime Apolon bilo je pridijeljeno jutarnjoj pojavi, a ime Hermes večernjoj (WIKI). Budući da je najbliži planet Suncu teško ga je zamijetiti na nebu.

Njegov ophod oko Sunca traje samo 87.97 Zemljinih dana. Oko svoje osi, Merkur se okrene za 58.646 dana. U usporedbi s putanjama većine drugih planeta, Merkurova je putanja krajnje eliptična i vrlo nagnuta. Zbog eliptičnosti putanje, udaljenost od Sunca mu varira od 46 do 70 milijuna km. Prosječna udaljenost od Sunca iznosi 5.7909175 x 107 km.

Maksimalna elongacija (najveći otklon od Sunca) kreće se između 18° i 28°, zbog čega ga se može vidjeti najviše sat i pol iza prestanka sumraka ili prije zore. Polumjer mu je oko 2.5 puta manji od Zemljinog, a iznosi 2.4397 × 103 km. Masa iznosi 3.3022 × 1023 kg, a gustoća 5.427 g/cm3 (NASA). Minimalna površinska temperatura iznosi 100 K, a maksimalna 700 K.

Merkur gotovo i nema atmosferu, a ona se uglavnom sastoji od helija (98%) i vodika, kojeg donosi Sunčev vjetar. Od ostalih kemijskih elemenata ima argona, neona, ksenona, kisika te ugljikovog dioksida. Merkur nema prirodnih satelita.

Venera


Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, a nosi ime po rimskoj božici plodnosti i ljubavi Veneri. Venera je specifična i po tome što je u narodu oduvijek poznata kao "zvijezda Danica". Na površini ističu se uzdignute regije, planinski lanci, kanjoni, krateri, vulkani i geološki oblici kakvih nema na Zemlji.

Prosječna udaljenost od Sunca iznosi 1.0820893 × 108 km. Venerin ekvatorijalni polumjer iznosi 6.0518 × 103 km, a masa joj je 4.8685 × 1024 kg. Gustoća iznosi 5.24 g/cm3 (NASA). Kao i Merkur, Venera nema satelita i nema tekuće vode. Razlog tome su visoke temperature, do 735 K. Venerina atmosfera sastoji se od vodika i ugljikovog dioksida. Retrogradna rotacija (u smjeru od istoka prema zapadu) planeta oko svoje osi traje 243 dana.

Zemlja


Zemlja je treći planet u Sunčevom sustavu od Sunca, ali najgušći od osam planeta. Zemlja je karakteristična po tome što je spljoštena na polovima pa se ekvatorski promjer razlikuje od polarnog. Naš planet dosad je jedini planet koji ima atmosferu s mnogo kisika i živu geološku aktivnost. Kemijski sastav Zemlje po masi izgleda ovako: 34.6% željezo, 29.5% kisik, 15.2% silicij, 12.7% magnezij, 2.4% nikal, 0.05% titan (Zvjezdarnica).

Ekvatorijalni polumjer Zemlje je 6.37814 × 103 km. Prosječna udaljenost od Sunca iznosi 1.4959789 × 108 km. Oko svoje osi Zemlja se okrene za 23 sata, 56 minute i 4 sekunde. Revolucija Zemlje je 365,3 dana. Minimalna površinska temperatura iznosi 185 K, a maksimalna 331 K. Zemljina masa je 5.9737 × 1024 kg, a gustoća 5.515 g/cm3.(NASA)

Mars


Mars je često nazivan "crvenim planetom" zbog svoje karakteristične boje. Četvrti je planet po udaljenosti od Sunca, a za razliku od Venere, Marsovu je površinu moguće vidjeti i najslabijim teleskopom. Razlog tome je njegova vrlo rijetka atmosfera koja sadrži 95% ugljikovog dioksida, uz nešto dušika, argona i kisika. Cijeli planet povremeno zahvaćaju pješčane oluje, koje tada sasvim zaklone njegovu površinu. One ujedno formiraju i dine, kojima Mars obiluje.

Prosječna temperatura na površini Marsa se kreće od 186 do 268 K. Prosječna udaljenost od Sunca iznosi 2.2793664 × 108 km. Ekvatorijalni polumjer Marsa iznosi 3.397 × 103 km, a masa 6.4185 × 1023 kg. Gustoća mu je 3.94 g/cm3. Vrijeme njegove rotacije (Marsov dan) iznosi 1.026 Zemljinog dana, a oko Sunca obiđe za 686.93 Zemljinih dana (NASA). Svakih 15 do 17 godina Mars se nalazi u velikim opozicijama kada je najbliže Zemlji. Poznata su dva Marsova satelita, Fobos i Deimos.

Jupiter


Jupiter je najveći planet Sunčeva sustava, a peti je po udaljenosti od Sunca. Jupiter je ovalnog oblika s prugama usporednim ekvatoru. Među prugama razlikuju se zone bijele boje i tamniji pojasevi, koji su crvenosmeđih nijansi. Jupiter ima i prsten, odnosno sustav prstena sastavljen od fine prašine. Širok je 6 400 km, a debljine tek 29 km. Do danas su poznata 62 Jupiterova satelita, od kojih su najpoznatiji Io, Europa, Ganimed i Kalisto.

Jupiter obilazi oko Sunca na prosječnoj udaljenosti od 7.7841202 × 108 km. Jedna Jupiterova godina odnosno obilazak oko Sunca, traje 11.8565 godine. Okrene se oko svoje osi za 9 sati i 50 minuta. Ekvatorski polumjer Jupitera iznosi 7.1492 × 104 km. Masa mu je 1.8987 × 1027 kg, a gustoća 1.33 g/cm3 (NASA).

Saturn


Saturn je najspljošteniji planet Sunčeva sustava. Ima i najmanju gustoću (0.70 g/cm3) od svih planeta. Njegovu jezgru od stijena i leda okružuju ogromne količine plinova vodika i helija. Temperatura mu je oko 95 K. Saturn je šesti planet po udaljenosti od Sunca, te drugi po veličini.

Saturn obilazi Sunce na prosječnoj udaljenosti od 1.4267254 × 109 km. Jedna Saturnova godina traje 29.4 godine. Okrene se oko svoje osi za 10 sati i 40 minuta. Ekvatorski polumjer Saturna iznosi 6.0268 × 104 km. Masa mu je 5.6851 × 1026 kg, ili oko 95.16 Zemljine mase. Također su poznata 62 Saturnova satelita (NASA).

Uran


Uran je sedmi planet po udaljenosti od Sunca. Uran obilazi Sunce na prosječnoj udaljenosti od 2.8709722 × 109 km. Uranov obilazak oko Sunca traje 84.02 godine.

Retrogradno gibanje Urana se oko svoje osi iznosi 17 sati i 14 minuta (podatak dobiven praćenjem rotacije magnetskog polja). Ekvatorski polumjer Urana iznosi 2.5559 × 104 km, a masa mu je 8.6849 × 1025 kg. Gustoća iznosi 1.30 g/cm3 (NASA). Fizička svojstva uvjetovana su masom i količinom zračenja. Masa Urana je bitno manja od Jupiterove pa je udio vodika i helija manji. U Uranovoj atmosferi nalazi se više metana nego u Neptunovoj, a postoje i tragovi vode i amonijaka. Uran je zelenomodre boje jer metan upija svjetlost komplementarnih boja.

Neptun


Neptun je osmi planet po udaljenosti od Sunca. Izrazito je plave boje koja je rezultat atmosfere zaštićene metanskim plinovima. Oko Neptuna prolaze najbrži vjetrovi Sunčeva sustava, izazivajući silna vrtloženja. Na njegovoj površini najuočljivija je Velika tamna pjega, mračna ovalna oluja nad kojom vise bijeli oblaci metanskih kristala i velika gotovo kao Zemlja. Uz nju postoji i Mala tamna pjega, oluja velika gotovo kao Mjesec.

Neptun obilazi oko Sunca na prosječnoj udaljenosti od 4.4982529 × 109 km, zbog čega mu obilazak Sunca traje 164.79 godina. Rotacija iznosi 16 sati i 7 minuta, odnosno 0.67125 Zemljinog dana. Ekvatorski polumjer iznosi 2.4764 × 104 km, masa mu je 1.0244 × 1026 kg. Temperatura mu je oko 59 K, a poznato je 13 Neptunovih satelita, od kojih je najveći Triton. (NASA).

Pluton*


Ranije smatran najdaljim planetom Sunčevog sustava, Pluton, otkriven je tek 1930. godine. Međunarodni astronomski savez 2006. godine donio je odluku da se Pluton ne može smatrati planetom (*) i promijenio mu status u novu vrstu transneptunskih tijela, patuljasti planet.

Pluton kruži oko Sunca na prosječnoj udaljenosti od 5.90638 × 109 km, zbog čega mu je potrebno 247.92 godina da ga obiđu. Duljina dana iznosi -6.387 Zemljinih dana (retrogradno gibanje). Temperatura na površini Plutona se kreće od 40 K do 50 K, a ekvatorijalni polumjer iznosi 1.151 × 103 km (NASA). O njegovoj se atmosferi zna vrlo malo, a pretpostavlja se da je sastavljena većinom od dušika, ugljičnog monoksida i metana.(WIKI) Tri su Plutonova satelita: Haron (otkriven 1978.), Hydra i Nix.