Palagruški arhipelag je najudaljenije hrvatsko otočje smješteno u središnjem Jadranu, između srednjodalmatinskih otoka i masiva Gargana, bliže talijanskom nego hrvatskom kopnu. Proteže se u smjeru zapad-sjeverozapad i istok-jugoistok. Najveći otok arhipelaga – Vela Palagruža – udaljena je od najbliže obalne točke na Pelješcu 95 km a od talijanskog kopna „samo“ 52 km. Od najbližeg naseljenog otoka Lastova (svjetionik u Skrivenoj luci) udaljena je 64 km, od svjetionika na Sušcu 43 km, od Splita 123 km, a od talijanskih Pianose 48 km i Vieste 59 km.

Osim Vele, arhipelag čine i Mala Palagruža, Kamik od tramuntane, Kamik od oštra i oko njih još desetak školja, hridi i sika (foto: Lighthouses of Europe), i 5,5 km istočnije školjić Galijula.

Ime „otoka pučine“ – Palagruža – najvjerojatnije je nastalo od helenske riječi p e l a g o s sa značenjem more, otvoreno more, debelo more, pučina. „I doista Palagruža je na debelom moru, daleka, nepristupačna, bez sigurnog sidrišta i izgrađene obale, rive, opasna zbog množine hridi, sika i plitkih brakova“.

Svi su palagruški otoci i otočići strmi, raznolikog reljefa i razvedene obale i nepristupačni (osim nekoliko uvala).

Vela Palagruža (aerofotogrametrijska snimka DGU), tlocrtno poput morskoga konjica, duga je 1460 m i široka od 60 do 320 m, površine 0,275 km2 s najvišim vrhom od 103,5 m udaljenim četrdesetak metara zapadno od svjetionika. Na otoku se, osim svjetionika, nalazi i meteorološka postaja, helikodrom i nekoliko pomoćnih građevina, kao i vrijedno arheološko nalazište. Posebnost sjeverne strane otoka je padina, na kojoj su nekoć uzgajane žitarice, loza i povrće, a danas je prekrivena travom i „šumom“ drvenastih mličika. Na južnoj strani dominiraju strme padine, litice koje se obrušavaju u more i kameni gromadi nad morem i u podmorju.

Obala Vele Palagruže (foto: M. Miše) gotovo je nepristupačna, iznimku čine tek uvale Velo žalo (Velu zolo) na središnjem dijelu južne strane otoka i Stara vlaka (Stora vloka), skrivena u strmim sjeverozapadnim liticama.

vela_palagruza

svjetionik3

Tristotinjak metara jugoistočno od Vele je Mala Palagruža (lepezasta oblika gledana iz zraka) bez sagrađenog objekta. Duga je 360 m, široka i do 160 m a visoka 51 m, površine 0,035 km2. Jedini je pristupačan dio obale uvala Medvidina na istočnoj strani otoka. Konfiguracija podmorja i pličina mora između Male i Vele Palagruže upućuje na to da su one nekada bile jedinstveni kopneni niz.

mala_palagruza

svjetionik3

Na Malu se Palagružu, s istočne strane, nastavlja Kamik od oštra (duljine 140 m, širine 30 m i visine 30 m), odvojen tek uskim prolazom. Sjeveroistočno od Male Palagruže nalazi se Kamik od tramuntane (duljine 165 m, širine 55 m i visine 38 m). Spomenimo poimence neke od desetak školja i sika razbacanih oko Vele i Male Palagruže i Kamika: Pupak, Volići, Gaće, Baba, Cufi, Pupak ol Kamika i drugi.

Oko 5,5 km istočnije od Male Palagruže prkosi mala, duljine 110 m, širine 40 m i površine 0,003 km2, niska (oko 7 m) i potpuno gola Galijula, koju zimi redovito ispiru valovi, ali osobita i kao najjužniji djelić kopna Republike Hrvatske.

galijula

Prikaz arhipelaga u Google Maps-u i u OpenStreetMap-u.