prof. dr. sc. Mario Brkić

PALAGRUŽA I GEOMAGNETIZAM

Poradi svog smještaja, Palagruža je već tisućljećima značajan čvor transjadranskih plovidbenih putova (vidi npr. Lušić i Kos 2006). Uvođenje brodskog kompasa u XIII ili XIV stoljeću nedvojbeno potvrđuje važnost poznavanja i geomagnetske deklinacije (vidi npr. Kozlićić i Faričić 2004; ili URL1).

galijula

Portulanska karta Jadrana (URL2).

Iako su opažanja deklinacije na Jadranu započela u zoru geomagnetizma kao znanosti, početkom XIX stoljeća, jedini raspoloživi povijesni podaci o deklinaciji Vele Palagruže odnose se na epohu 1950.0, kada je na žalu Vele Palagruže njena vrijednost iznosila -1.375° (Goldberg et al., 1952).

galijula

Karta izogona Jadranskog područja za epohu 1950.0 (Goldberg et al. 1952).

Od tada do danas vrijednost deklinacije se na Palagruži (i cijeloj Hrvatskoj) znatno promijenila, dok je opći izgled izogona ostao u velikoj mjeri sličan.

galijula

Deklinacija (dec. st.) za epohu 2009,5.

Naš najudaljeniji otok važan je za modeliranje geomagnetskog polja na teritoriju Hrvatske. Tako je na heliodromu Vele Palagruže 2008. godine uspostavljena točka Hrvatske geomagnetske sekularne mreže naziva PALA. Iscrpnije o rezultatima izmjera deklinacije i ostalih geomagnetskih elemenata, te o geomagnetskim modelima i kartama vidi u knjigi „Osnovna geomagnetska mreža Republike Hrvatske 2004–2012“ u izdanju Državne geodetske uprave (2013). Deklinacija za PALA i za epohu 2009.5 iznosi 2.902°, a godišnja promjena deklinacije (za razdoblje 2009.5 – 2010.5) iznosi 6.8 ‘/god.

galijula

Izmjera PALA 2010 u okviru projekta Joint Croatian-Hungarian Geomagnetic Survey and Model.

Palagruža je zanimljiva i zato što se nalazi na samom rubu jadranske anomalije; tako npr. anomalija deklinacije iskazana kao razlika mjerenja reduciranih na 2009.5 i vrijednosti IGRF-11 modela za sekularnu točku PALA iznosi nezanemarivih 4.6′. Palagruža je osobita i po tomu što otvara i prostor istraživanja doprinosa morskih struja opažanjima geomagnetskog polja. Nadalje, osim regionalnih, na Palagruži su od interesa i istraživanja lokalnih anomalija.

Gradiometrija totalnog intenziteta Vele Palagruže opisana je u (Vušković, 2010).

Neprestana promjena geomagnetskog polja prati se na teritoriju Hrvatske periodičnom izmjerom i modeliranjem geomagnetskog polja. U razdobljima između izmjera, za pronalaženje deklinacije mogu se koristiti modeli geomagnetske informacije (vidi Brkić et al., 2013).

R e f e r e n c e:

Brkić, M., Markovinović, D., Jungwirth, E., 2013: Model geomagnetske informacije za 2013. godinu, Kartografija i Geoinformacije, No., 18, Vol.11, 202-203, prosinac 2012, Zagreb.

Osnovna geomagnetska mreža Republike Hrvatske 2004 – 2012, s kartama geomagnetskog polja za epohu 2009.5, ISBN: 978-953-293-521-9, urednik: M. Brkić, nakladnik: Državna Geodetska Uprava Republike Hrvatske 2013.

Goldberg, J., Baturić, J., Mokrović, J. & Kasumović, M. (1952): Određivanje magnetske deklinacije u jugoslavenskom području Jadranskog mora 1949. Rasprava građa Inst. pov. prir.-matem. med. nauka Jugosl. akad. znan. umjetn., 1/2, 13-43, Zagreb.

Kozličić, M.; Faričić, J. 2004: The significance of Sv. Andrija Island (Svetac) on a sailing route across the Adriatic presented on old geographical maps, Geoadria, 9/1, 33-49, 2004.

Lušić, Z.; Kos S. 2006. Glavni plovidbeni putovi na Jadranu, “Naše more” 53(5-6)/2006. (198-205).

Vušković, V. 2010: Geomagnetska anomalija Palagruže / dipl. rad; Zagreb: Geodetski fakultet, veljača 2010., 86 str.

URL 1: Robert Putman antique maps & atlases

URL 2: Guide To Medieval and Renaissance Manuscripts in the Huntington Library