.

Svjetski kalendari


Postoji nekoliko vrsta svjetskih kalendara koji su značaji za razvitak današnjeg građanskog kalendara, dok se neki od tih kalendara još uvijek koriste u nekim manjim dijelovima svijeta. U nastavku biti će pregledno opisani najznačajniji od njih.


 ∞ Babilonski ∞ Egipatski ∞ Grčki ∞ Rimski ∞ Kineski ∞ Indijski ∞ Majanski
 ∞ Perzijski ∞ Židovski ∞ Islamski ∞ Kršćanski ∞ Racionalni ∞ 


Babilonski kalendar


Babiloncima se kao vjerojatno najstarijoj civilizaciji na Zemlji pripisuje i najstariji kalendar. Babilonska astronomska znanja su od početka bila napredna. Koristili su luni-solarni kalendar, i općenito su prva civilizacija koja je koristila luni-solarni kalendar pa se i Babiloncima pripisuje pronalazak 19-godišnjeg ciklusa interkalacija, koji je kasnije dobio ime prema grčkom astronomu Metonu. Dakle, Babilonci su koristili kalendar s godinom od 12 mjeseci i 354 dana kojoj se po potrebi dodavao 13. mjesec sa svrhom da bi kalendarska godina pratila sunčevu.

Vrh stranice


Egipatski kalendar


Egipćani su koristili istovremeno lunarni kalendar u vjerske svrhe i solarni za građanske. Za današnji kalendar je svakako važniji egipatski solarni kalendar jer su upravo Egipćani bili prvi narod koji je koristio sunčevu godinu. Do duljine sunčeve godine došli su kada su vidjeli da redovitom godišnjem plavljenju Nila prethodi pojavljivanje zvijezde Sirius (grč. Sotis). Isto tako su vidjeli da svake četvrte godine se Sirius pojavljuje dan ranije od očekivanog. Tako su definirali tzv. sotičku godinu duljine 365.2507 dana (za geografsku širinu Tebe). Godinu du podijelili na 12 mjeseci duljine 30 dana te na 5 dana izvan sustava mjeseci. Takva godina od 365 dana naziva se egipatskom. Zanimljivo je da iako se znala razlika od otprilike četvrtine dana godišnje, ipak nisu tu grešku ispravljali dodajući svake četvrte godine dodatni dan.

Vrh stranice


Grčki kalendar


Grčki kalendar bio je netočan sve do vremena kada nisu ovladali babilonskim znanjima astronomije. Tako je grčki kalendar za današnji kalendar beznačajan osim po tome što je 19-godišnji ciklus interkalacija u vrijeme stare Grčke dobio ime metonski ili metonov ciklus.

Vrh stranice


Rimski kalendar


S druge strane, nasljeđe rimskog kalendara vidljivo je i danas. Naravno,prvi (pred)rimski kalendar od 10 mjeseci i godinom od 304 dana nema nekog prevelikog značaj za današnji kalendar. Taj kalendar je kasnije nekoliko puta reformiran pa je tako dobio dva dodatna mjeseca i treći koji se interkalirao prema potrebi, te mu je godina bila prosječne duljine 365.375 dana što je poprilična razlika u odnosu na tropsku godinu. Rimski kalendar se dramatično mijenja dolaskom na vlast Julija Cezara u 1. st. pr. Kr. On je usvojio ideju aleksandrijskog astronoma Sosigena o duljini godine od 365.25 dana (godina od 365.25 dana naziva se aleksandrijskom), dakle sustav s običnim godinama od 365 dana i svakom četvrtom s 366 dana, s tim da je zadržao imena mjeseci kakav su se koristila u rimskom kalendaru, a mi ih i danas neslužbeno koristimo: januar, februar, mart, april, maj, jun, jul, august, septembar, oktobar, novembar i decembar. Dakako, imena 6. i 8. mjeseca (jula i augusta) dodijeljena su tek neposredno nakon smrti Julija Cezara, odnosno za vrijeme cara Augusta.

Ovakav kalendar se od Cezara, odnosno Augusta naziva julijanskim kalendarom i upotrebljavao se u građanskom životu više od 1500 godina, a srpska i ruska Crkva ga koriste i danas za određivanje blagdana.

Vrh stranice


Kineski kalendar


Kineska civilizacija se u vrijeme starog Babilona, Egipta, Grčke i Rima nalazila „na kraju svijeta“ i kao takva je bila poprilično izolirana od znanja koje se širilo prvenstveno iz Male Azije. Međutim, ta izoliranost nije spriječila Kineze da dođu do nekih saznanja koja će Europljanima biti još stoljećima sakrivena, a i vjeruje se da su Kinezi zasebno otkrili 19-godišnji ciklus interkalacija. Taj sustav je ipak kasnije odbačen i interkalirani mjeseci su se dodavali po sustavu tzv. glavnih termina. Jedan termin je označavao otprilike jednu dvanaestinu sunčeve godine, tj. glavni termini su u osnovi bili sunčevi mjeseci. Dodatni mjesec se interkalirao kada se dogodila lunacija u kojoj nema glavnog termina, budući da su lunacije uglavnom kraće od sunčevih mjeseci.

Također iznenađuje preciznost određivanja duljine sunčeve godine pa su tako Kinezi izračunali još u 5. st. pr. Kr. da sunčeve godina traje 365.25 dana, a već su oko 1600. godine izračunali trajanje sunčeve (tropske godine) od 365.242190 dana. S tom razinom točnosti jako su se približili duljini tropske godine koju mi danas precizno mjerimo atomskim satovima.

Kineski kalendar se u odnosu na one europske također i razlikovao odbrojavanjem godina. Naime, godine su u tradicionalnom kineskom kalendaru dobivale imena koja su se sastojala od dvije riječi i koja su se ponavljale svakih 60 godina.

Tradicionalni kineski kalendar se još i danas koristi za određivanje datuma festivala.

Vrh stranice


Indijski kalendar


Indija danas koristi tzv. reformirani Saka kalendar, što nije ništa drugo nego gregorijanski kalendar u kojem se godine odbrojavaju u Saka eri (od 21. ožujka 79. godine).

Međutim, zanimljiviji je indijski tradicionalni solarni kalendar. Taj kalendar ne veže duljine mjeseca uz lunacije već uz godišnje prolaske Sunca kroz zviježđa zodijaka. Indijci su ipak koristili tropski, odnosno astrološki zodijak koji zanemaruje precesiju ekvinocija, pa je godina imala trajanje zvjezdane godine od 365.25868 dana, što je značajna razlika u odnosu na duljinu tropske godine. Ovakav kalendar se koristi još samo u nekim manjim dijelovima Indije.

Uz Saka kalendar, Indija koristi i luni-solarni kalendar koji se zasniva na tradicionalnom solarnom kalendaru, a koristi se za određivanje datuma blagdana. Pravilo po kojem se interkaliraju mjeseci u ovom kalendaru govori da se 13. mjesec interkalira onda kada dvije lunacije počinju u istom znaku zodijaka.

Vrh stranice


Majanski kalendar


Kalendar koji je trenutačno aktualan zbog majanskog računa po kojem bi 21., odnosno 23. prosinca 2011. trebao biti zadnji dan „ovog svijeta“. U novije vrijeme, neki znanstvenici stavljaju kraj „naše ere“ prema majanskom „dugom brojanju“ oko 60 godina u budućnost, dok neki govore da cijelu majansku povijest treba pomaknuti 208 godina u naprijed, i prema tome bi kraj došao tek 2200.

Neovisno o tome, svi znanstvenici su sukladni u tome da su Maje bile vješte s (velikim) brojevima i pravi majstori kalendara, po čemu su i dan danas poznate. Prije svega valja naglasiti da su Maje koristile brojevni sustav s bazom 20 (vigesimalni sustav).

Maje su koristile dvije vrste „godina“. Prvi ciklus dug je 260 dana, bazira se na Venerinim ciklusima, a naziva se tzolkin (tonalpohualli ili brojanje dana) i koristio se u vjerske, tj. proročanske svrhe. Drugi ciklus je dug 365 dana. Ovakva godina bila je podijeljena u 18 mjeseci s po 20 dana, a 5 dana su dodavana van sustava mjeseci (sustav analogan egipatskom). Godinu od 365 dana Maje su nazivale haab (xiuhpohualli ili brojanje godina) godinom. Maje i Egipat veže i činjenica da su obje civilizacije poznavale točniju duljinu sunčeve godine, ali ju nisu upotrebljavali. Maje su izračunale sunčeva godina traje 365.2420359 dana.

Svaki dan unutar tzolkin i haab godine određen je datumom kojeg čini broj i ime, te su one u kombinaciji tvorile tzv. kalendarski ciklus od 52 haab godine i 73 tzolkin godine, period nakon kojeg se kombinacije datuma haab i tzolkin godine ponavljaju. Ovaj ciklus od 52 godine bio je najviše traumatičan za Azteke, koji su nakon svakog takvog ciklusa očekivali smak svijeta, pa su u tu svrhu bogovima davali obilnu ljudsku žrtvu ne bi li ih ovi poštedjeli.

Vjerojatno ono što sve najviše zanima u majanskom kalendaru je majansko „dugo brojanje“. Naime, Maje su u dugom brojanju odbrojavale dane u neprekinutom nizu od nekog početnog trenutka (analogno današnjem julijanskom datumu). Jedno dugo brojanje dugo je 13 batuna, majanske vremenske jedinice od 144 000 dana. 13 baktuna približno odgovara periodu od 5125 godina i većina istraživača se slaže da početak dugog brojanja, preračunato u (proleptički) gregorijanski kalendar, bio 13., odnosno 11. kolovoza 3114. pr. Kr. i prema tome kraj bi trebao biti 21., odnosno 23. prosinca 2011.

Vrh stranice


Perzijski kalendar


Perzijski ili iranski danas se služi u Afganistanu i Iranu kao građanski nacionalni kalendar. Kalendar ima svoje korijene u indijskom spisu iz 4. st., iz kojeg je preuzeta ideja o duljini mjeseca koja se zasniva na prolasku Sunca kroz zviježđa zodijaka. Godina počinje proljetnim ekvinocijem, Mjeseci su dugi 31, 30 i 29 dana, s tim da su prva šest mjeseca dugi 31 dan, sljedećih pet mjeseca su duljine 30 dana, a zadnji, dvanaesti, mjesec je dug 29 dana (30 dana u prijestupnim godinama). Razlog tome je što se Zemlja po ekliptici u prvih šest mjeseci kreće sporije, stoga mjeseci moraju biti duži. Perzijski kalendar ima složen sustav određivanja prestupne godine i prema tom sustavu postoje 683 prestupne godine u ciklusu od 2820 godina, što daje godinu duljine 365.24219858156 dana. To je puno točnije od godine koju koristi gregorijanski kalendar i vrlo blizu duljini tropske godine.

Vrh stranice


Židovski kalendar


Židovski kalendar se temelji na metonskom ciklusu za kojeg se pretpostavlja da su ga Židovi usvojili za vrijeme Babilonskog ropstva. Dodavanje interkaliranog mjeseca obavlja se kada se astronomskim opažanjima utvrdi da su stvoreni uvjeti za to.

Židovski luni-solarni kalendar je poprilično složene strukture, te je u njemu moguće imati 6 godina različitih trajanja. Obične godine imaju 353, 354 ili 355 dana, a interkalirane 383, 384 i 385 dana. Mjeseci redovne godine imaju naizmjenično 29 i 30 dana, a interkalirani mjesec 29 dana. Godina počinje na Rosh Hashanaha-u, a o tome hoće li godina biti obična, skraćena ili produljena ovisi o tome koliko dana protekne od Rosh Hashanaha-e u toj godini do Rosh Hashanaha-e u sljedećoj godini.
Prema ovom kalendaru, židovska godina ima prosječno 365.24682 dana.

Neki Židovima pripisuju pronalazak 7-dnevnog tjedna. Oni su tjedan nazivali Shabbat, u kojem je subota bila zadnji dan i jedini dan u tjednu s imenom (Shabbat).

Danas se židovski kalendar koristi u vjerske svrhe u židovskim zajednicama širom svijeta, a u Izraelu je službeni kalendar.

Vrh stranice


Islamski kalendar


Muslimani, odnosno Arapi su jedini između svih naroda i civilizacija u povijesti koji još uvijek koriste čisti lunarni kalendar, iako im je gotovo od početka poznata tehnika interkaliranja, odnosno luni-solarni kalendar.

U Qur'an-u je muslimanima zadan lunarni kalendar s čistom lunarnom godinom od 354 dana podijeljenom u 12 mjeseci, a svaki mjesec počinje pojavom srpa. Međutim, takav kalendar nije moglo unaprijed tiskati zato jer pojava, odnosno primjećivanje mjesečevog srpa sa Zemlje ovisi o puno faktora, pa uvijek može doći do pogreške od 1 dan. Zbog toga su se muslimanski astronomi i matematičari zalagali za „matematički“ kalendar koji ne bi ovisio o stvarnom viđenju mjesečevog srpa. Takav hidžretski kalendar tiska se unaprijed svake godine, a poznat je kao ciklički hidžretski kalendar. Njegovi mjeseci imaju alternativno 30 i 29 dana, što daje prosjek od 29.5 dana u mjesecu. Budući da stvarna lunacija prosječno traje 29.53059 dana, razlika se nadoknađuje prestupnim danom koji se dodaje 11 puta u ciklusu od 30 godina (mali hidžretski ciklus). Taj dan se dodaje kao 30. dan zul-hidžre u 2., 5., 7., 10., 13., 15., 18., 21., 24., 26., i 29. godini 30- godišnjeg ciklusa.

Muslimani odbrojavaju godine od 20. rujna 622., datuma hidžre i takva era se označava s AH (Anno Hegiræ).

Vrh stranice


Kršćanski kalendar


Kršćanski kalendar je svaki onaj kalendar kojeg su kršćanske zajednice koristile ili još uvijek koriste za određivanje blagdana. Dakle, gregorijanski i julijanski kalendari su također i kršćanski kalendari. U gregorijanskom kalendaru godine se odbrojavaju od rođenja Isusa Krista i ta era se označava s AD (Anno Domini, a. Dom.), dok su se u julijanskom kalendaru odbrojavale u različitim erama od kojih su najučestalije bile: carigradska era, ab urbe condita, julijanska era, Augustova era, era mučenika ili Dioklecijanova era i Kristova era.

Za kršćanski kalendar vrlo je bitno određivanje najvažnijeg kršćanskog blagdana - Uskrsa. Za određivanje datuma Uskrsa koristi se luni-solarni kalendar. Svi ostali pokretni blagdani vezani su uz Uskrs, pa je potrebno odrediti samo datum Uskrsa da bi se odredili svi ostali pokretni datumi. Prema pravilu, Uskrs pada u prvu nedjelju koja pada poslije prvog punog Mjeseca nakon proljetnog ekvinocija (detaljnije opisano kod „Izračuna datuma Uskrsa).

Vrh stranice


Racionalni kalendar


Smisao racionalnog kalendara je da se stvori oblik vječnog kalendara kojem bi svi mjeseci počinjali istog dana u tjednu, tj. kalendar kojeg ne bi trebalo nanovo tiskati svake godine. Dakako, takav kalendar bi nosio i neke pogodnosti poput toga da bi se plaće pravilnije izračunavale kad bi svaki mjesec imao isti broj radnih dana. Takav kalendar bi vjerojatno morao odstupiti od oblika mjeseca koji se veže uz lunacije, a moguće je i odstupanje od 7-dnevnog tjedna. Međutim, 7-dnevni tjedan se dokazao kao težak za promjenu jer su npr. francuski republikanci pokušali uvesti u svom kalendaru 10-dnevni tjedan, a Sovjeti 5-dnevni, odnosno 6-dnevni tjedan. Oba pokušaju su neslavno završila.

Ideje najbliže realizaciji su one s formom kalendara 4 × (30 + 30 +31), 4 × (28 + 28 + 35) ili 13 × 28. Sve ove forme imaju ukupno 364 dana, stoga bi se jedan, odnosno dva dana u prestupnim godinama dodavali Dakle, prvi oblik kalendara bi imao 4 kvartala s dva mjeseca s 30 dana i jednog s 31. Prednost ovakvog kalendara bi bila što bi kvartali imali jednak broj dana, dok bi nedostatak bi jedan dodati dan svakog 3 mjeseca, pa sljedeći mjesec ne bi počeo na isti dan. Drugi oblik bi imao 4 kvartala s dva mjeseca s 28 dana, dok bi treći imao 35 dana. Time bi kvartali imali isti broj dana i mjeseci bi počinjali istog dana u tjednu, ali mjeseci ne bi imali jednak broj dana, što bi predstavljao problem sa npr. izračunom plača. Zadnji oblik bi imao 13 mjeseca s 28 dana. U takvom kalendaru svi bi mjeseci imali jednak broj dana i počinjali istog dana u tjednu, međutim ovdje izostaje podjela godine na kvartale.

Vrh stranice

 ∞ Babilonski ∞ Egipatski ∞ Grčki ∞ Rimski ∞ Kineski ∞ Indijski ∞ Majanski
 ∞ Perzijski ∞ Židovski ∞ Islamski ∞ Kršćanski ∞ Racionalni ∞