.

Gregorijanski kalendar


Gregorijanski kalendar danas je svjetski građanski kalendar kojim se služi cijelo čovječanstvo, uz nekoliko država iznimaka. Usvojen je 1582. godine bulom pape Grgura XIII. Za sam kalendar najzaslužniji su isusovac, matematičar i astronom Christophorus Clavius i liječnik i astronom-amater Aloysius Lilius. Za reformu kalendara se odlučilo zbog toga što je julijanski kalendar koji se do onda koristio u civilne i vjerske svrhe bio nedovoljno točan te se njegova sistematska pogreška u odnosu na tropsku godinu do 16. st. popela do 10 dana. Lilius je za gregorijanski kalendar odredio pravila po kojima se određuju prestupne godine i po tim pravilima prestupna je svaka četvrta nestoljetna godina, te svaka četvrta stoljetna godina. Ovim pravila definirana je godina prosječne duljine 365.2425 dana. Osim promijenjene vrijednosti prosječne duljine godine, gregorijanski kalendar nije uveo neke dramatične promjene u odnosu na julijanski kalendar pa se tako godine i dalje odbrojavaju od rođenja Isusa Krista, godina počinje 1. siječnja, a mjeseci imaju ista imena i nazive.